Središnja Hrvatska

Središnja Hrvatska obuhvaća kontinentalni dio Hrvatske, a proteže se od granice na jugu sa Bosnom i Hercegovinom, preko Daruvara i na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom. Zauzima nešto više od trećine teritorija Hrvatske s približno polovicom ukupnog stanovništva. To je u cjelini gusto naseljen, urbaniziran i gospodarski razvijen prostor, ali se unutar njega mogu razlikovati geografski potpuno različita područja, kojima je zajedničko samo to što gravitiraju središtu Zagrebu.
Središnja Hrvatska dijeli se na Zagreb i okolicu, Međimurje, Zagorje i Podravinu. Veća mjesta u Središnjoj Hrvatskoj su Zagreb, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Bjelovar, Karlovac, Sisak, Križevci, Velika Gorica, Petrinja, Samobor, Zaprešić, Krapina, Ivanec.
Središnja Hrvatska u svojoj turističkoj ponudi ističe lovni turizam, poslovni turizam, kongresni turizam te seoski turizam. Seoski turizam je posebno razvijen na sjeveru kontinentalne Hrvatske, a u svoju ponudu uključuju potpunu uslugu: od smještaja - apartmani, pansioni, sobe te domaću gastronomsku ponudu, škole jahanja, vinski podrumi. Lovni turizam se razvio paralelno uz seoski turizam, te su nastala brojna lovačka društva i planinarske kuće. Kongresni i poslovni turizam se razvio ponajviše u Zagrebu. Kao posebna turistička ponuda ističu se dvorci koji se sve više preuređuju za posjetitelje i restauriraju se, te u sklopu svoje ponude nude ugostiteljske objekte, restorane, konobe, vinske podrume i smještaj. Također, bogato je i kulturno-povijesno naslijeđe: dvorci, crkve i drugi spomenici. Od velikih broja dvoraca, najpoznatiji su dvorci Trakošćan i Veliki Tabor. Marija Bistrica je najpoznatije hodočasničko središte u Hrvatskoj, te je razvijen vjerski turizam. Od većeg broja toplica, najpoznatije su Stubičke toplice, Krapinske toplice, Tuheljske toplice, Varaždinske toplice.
Zagreb je glavni i najveći grad Republike Hrvatske. Smješten je u podnožju Medvednice i proteže se uz najdužu hrvatsku rijeku Savu. Vodeći je zdravstveni centar u Hrvatskoj te jedno od važnijih europskih sportskih središta.
Varaždin i cijela okolica poznata su po velikom broju dvoraca, što joj daje turističko značenje, a padine Varaždinskog gorja važan su vinogradski kraj (središte je Varaždin Breg).
Središte Međimurja je Čakovec, najnaseljeniji i najrazvijeniji grad Međimurja. Najstariji dio Čakovca ujedno je i središnja turistička atrakcija, Stari grad, obnavljan do današnjih dana.
Samobor ima dugu izletničku i turističku tradiciju jos od 1242. godine. Samobor je grad zapadno od Zagreba na sjevernim padinama Žumberačkog gorja. Na brdu Tepec je šetalište Anindol s kapelicom Sv. Ane, zaštitnice grada Samobora.
Karlovac se nalazi 55 km južno od Zagreba i nazivaju ga gradom na 4 rijeke - rijeka Kupa, Korana, Mrežnica i rijeka Dobra. Atraktivan smještaj grada na četiri rijeke i izuzetno dobar prometni položaj na glavnoj vezi Zagreba s Jadranom pridonose razvoju turizma, posebice tranzitnog. Vrbanićev perivoj i Marmontova aleja platana zaštićeni su hortikulturni spomenici, a Banski Moravci istočno od grada su specijalni biološki rezervat.
Najvažnije zagorsko naselje je Krapina. Nalazi se uz rijeku Krapinčicu, u suženju između gora Brezovice i Strahinčice. U Krapini su pronađeni najstariji tragovi naseljenosti iz doba paleolitika, tzv. Krapinski pračovjek iz starijeg kamenog doba.
Ivanec se nalazi 20 km jugozapadno od Varaždina. Hrvatsko Zagorje ima velike turističke potencijale. Nalazi se na dodiru Alpa, unutrašnjih Dinarida i panonskog prostora i tuda se pruža nekoliko linija duž kojih su nastali brojni topli izvori koji se turistički valoriziraju.
Bjelovar je centar Bjelovarske regije, mlado naselje, osnovano za Vojne krajine 1756. god. Smješten je na obroncima Bilogore, između rječica Plavnice i Bjelovacke. Križevci su jedan od najstarijih gradova Sjeverne Hrvatske. Grad se nalazi na južnim padinama Kalničkog gorja, podno Lepavinskog prijevoja, preko kojega je najpovoljniji prijelaz iz gornje Podravine u Posavinu.
Velika Gorica je grad u Turopolju, o čijem ranom naseljavanju svjedoče arheološki nalazi iz prapovijesti, antike i srednjeg vijeka. Brojni dvorci preuređeni su u hotele i ugostiteljske objekte.
Središnja Hrvatska zasigurno nudi raznolikost u svojoj turističkoj ponudi. Zanimljivost ovog dijela Hrvatske su tradicionalne drvene kućice koji mještani nazivaju kleti. U Središnjoj Hrvatskoj postoji veliki broj lovišta, te se ističe velika ponuda gastronomskih specijaliteta divljači. Za aktivan odmor, preporučujemo rafting na Kupi, planinarenje ili ugodnu šetnju u prirodi.