Počitniške hiže Otočac

Pokrajina Gacka u kojoj se nalazi i grad Otočac, smještena je unutar visoko-planinskog okvira, kojeg sačinjavaju Velebit i Mala Kapela, prema arheološkim nalazima, materijalnim ostacima pojedinih kultura, od starijeg kamenog doba, rimskog doba pa sve do danas bilo je oduvijek naseljeno.

Otočac kao središte Gacke je najstarije naselje s hrvatskim stanovništvom. Prvi puta spominje se na Bašćanskoj ploči s kraja 11. stoljeća (1100. g.), tom ugaonom kamenom spomeniku hrvatske pismenosti i kulture. Otočac svoj naziv i opstanak duguje riječnom otoku.  Otočac, nikad pokoren grad, bio je sagrađen na otoku usred rijeke Gacke, a oko njega dalje prostirala se prostrana močvara koja je grad činila gotovo neosvojivim. Bio je opasan jakim zidom, a osnova je imala oblik nepravilnog sedmerokuta, sa šest kula na vanjskom zidu i visokom četverokutnom kulom unutar zidina. Time je stvorena jezgra urbaniteta Otočca koja je sve do 18. stoljeća ostala bez značajnih promjena.

Na području grada ima tragova življenja čovjeka u starija vremena. Rijeka Gacka dijeli grad na dva dijela - Gornji, prepoznatljiv po crkvi Presvetog Trojstva i Donji grad kojeg ćete prepoznati po kapeli Blažene Djevice Marije.

Krajem 19. stoljeća gradi se kompleks pivovare ispod utvrde Fortica i tako počinje industralizacija Otočca. Urbani razvoj Otočca, tijekom prve polovice 20-tog stoljeća manifestira se uglavnom daljnjim popunjavanjem povijesno zacrtane urbane matrice grada i izgradnjom pojedinačnih objekata duž tradicionalnih komunikacija, razvija se zadrugarstvo, šumarstvo, zdravstvo, kemijska, drvna i tekstilna industrija, trgovina i ugostiteljstvo.