Agroturizam Buje

Agroturizam je poseban oblik turizma, spoj prirodnih ljepota, kulturne baštine i tradicije, zdrave domaće hrane i odličnog vina. Seoski smještaj nudi veliki izbor kuća za odmor, apartmana i soba na seoskim gospodarstvima. Buje Ruralni turizam je kombinacija čiste prirode, svježeg zraka, istraživanja nepoznatog, te uživanja u zaboravljenim okusima domaćih specijaliteta. Agroturizam predstavlja prvenstveno odmor u tišini i zelenilu, uz uživanje u domaćim gastronomskim specijalitetima. Upoznajte lokalne običaje, tradiciju i jednostavni način života. Agroturizam je odličan način za otkrivanje raznolike kulture i bijeg u prirodu. Prirodne ljepote također daju raznolike mogućnosti aktivnog turizma. Buje. Autentične kuće na selu i agroturizam u prirodi donosi poseban doživljaj sela i seoskog načina života. Pogled kroz prozor seoskog smještaja, apartmana ili sobe otkriva prekrasne uređene vrtove, zelenila, te vinograde. Biciklističke staze kroz netaknutu prirodu u prekrasnom ambijentu, bezbroj puteljaka koji vode u različitim smjerovima. Putevi maslinovog ulja, vinske ceste.. Buje. Odaberite seoski smještaj i prepustite mirnom ili aktivnom odmoru koji zaslužujete. Osjećaj koji nećete zaboraviti te ćete se uvijek rado vraćati. Buje.

Buje se smjestilo na sjeverozapadu Istre, na 222 m nadmorske visine, a prostire se između rijeke Mirne i Dragonje na površini od 110 m2, sa 6000 stanovnika.

Valovit je to i brdovit kraj prekriven vinogradima, maslinicima i oranicama prošaranim hrastovim, cerovim i borovim sumama, ledinama mediteranskog raslinja medu kojim prednjače majčina dušica i smreka te kraškim pojasom koji je pun zanimljivih geoloških pojava.

Zbog svog strateškog položaja Buje su nazivane "Stražarom Istre"

Buje je okruženo cijelim nizom brežuljaka na kojima su se već u brončano doba naselila različita plemena, a u željezno doba su u svoje prethistorijske gradine došli Histri. S osnivanjem rimske vladavine teritorij postaje Agro della Colonia di Trieste koja biva uključena u Regiju "Venetia et Histria". U doba najezde barbara stanovništvo pronalazi utočiste u utvrdama podignutim na ravnim dijelovima brežuljaka. Odatle porijeklo bujskom utvrđenom kaštelu. Godine 981. potvrđena je podređenost bujskog Kaštela Akvilejskoj patrijaršiji koji 1102. definitivno potpada pod njezinu vlast. U 13. stoljeću uzdiže se u Slobodnu komunu Godine 1412. bujska komuna potpisuje akt o predaji Veneciji. Četiri stoljeća venecijanskog perioda udarili su pečat povijesnom centru počevši od Spiazzo alle Porte, danas Trga slobode, gdje se nekada nalazila gradska lođa.

U 15. Stoljeću je podignuta crkva Majke Božje Milosrdnice i zvonik u 17. stoljeću. Nasuprot tim zdanjima nalazi se Etnografski muzej izgrađen na pothodniku koji je nekada činio sporedna vrata zadnje zidne ograde. Naselje je osim toga bilo zaštićeno nizom obrambenih kula od kojih je ostala sačuvana, djelomično vidljiva, jedna četverokutna i jedna peterokutna koja je branila Zapadna vrata. Na Trgu sv. Servola, na samom vrhu brežuljka, uzdiže se Katedrala, obnovljena u 18. stoljeću, koja sadrži elemente neke prijašnje romaničke crkve iznikle u svoje doba na temeljima Jupiterova hrama. Zvonik koji je visok 50 metara sagrađen je u 15. stoljeću u akvilejskom stilu. Ispred njega smješteno je koplje za zastave iz 1655. Uz bok njemu nalazi se plemička palača iz 15. stoljeća u gotičko-venecijanskom stilu koja je jedno vrijeme bila sjedište suda. S ovog središnjeg prostora odvajaju se popločene kamene ulice koje cine mrežu plana povijesnog centra. Od 18. stoljeća naselje se siri izvan zidina te nastaju nove gradske četvrti koje postaju značajnim središtem kulture, škole i sporta, gospodarstva i administracije.

Područje Bujštine po svom osobitom geomorfološkom položaju predstavlja idealan prostor za bavljenje najrazličitijim sportskim aktivnostima, bilo spontano u ovoj dobrim dijelom netaknutoj prirodi ili uključujući se u postojeće lokalne sportske strukture. U periodu od jeseni do kasnog proljeća, pojedinačno ili u organiziranim skupinama, do izražaja dolazi cestovni biciklizam, naročito na manje prometnim drugorazrednim prometnicama.

Za ljubitelje brdskog biciklizma na raspolaganju su obilježene staze za koje je izdan vrlo precizan vodič. Na taj način moguće je sa sigurnošću krenuti preko brežuljaka i dolina u otkrivanje predivnih krajolika i panorame koja se otvara u širokom luku sve do mora. Na Gornjoj Bujštini, na Momjanštini, ljubitelji konja mogu isprobati uzbuđenje jahanja duž već uhodanih staza uz pomoć iskusnih pratilaca.

Vrlo je raznovrsna mreža pješačkih staza za izlete i pješačenja ukupne dužine 130 km. Najduže pješačke rute duge su 30 - 40 km, no uz mogućnost biranja i onih mnogo kraćih od 4 - 5 km. Pješačke rute su obilježene pa su dobra prilika za upoznavanje najzanimljivijih i najljepših pojava cijeloga područja kao što su jedinstvena ždrijela karakterističnog bujskog krasa ili drevni zaseoci u bijelom istarskom kamenu ili samoniklo bilje koje u svako godišnje doba rasipa druge boje i mirise.

Kraški tereni s neočekivanim spiljama, jamama i tokovima podzemnih voda i ponornica potaknuli su razvoj speleologije kao i nastanak speleološkog kluba koji djeluje u Bujama, a čiji članovi kao vrsni poznavatelji i ljubitelji speleologije mogu biti vodiči amaterima koji se žele ogledati i u ovom sportu. Kad je riječ o sportskim objektima, najprije treba spomenuti novu sportsku dvoranu smještenu na Školskom brijegu gdje se osim sportskih susreta (odbojkaških, košarkaških, rukometnih...) mogu održavati ekipni treninzi s mogućnošću hotelskog i apartmanskog privatnog smještaja u okolici Buja.

Ponudu svakako upotpunjuju dva lokalna nogometna igrališta i obližnja tenis igrališta koja raspolažu s četiri terena, svlačionicama i rasvjetom za noćne utakmice. Duž obale Kanegre usred ovećeg borika nastalo je turističko naselje s bungalovima, restoranima, raznim uslugama i sportskim punktom s tenis terenima, stolnim tenisom, minigolfom i najmom brdskih bicikala.

Bogata je i ponuda vodenih sportova te se mogu iznajmiti sandoline, pedaline, daske za surfanje, motorni čamci, vodeni skuteri te dobro organiziran sportski ribolov s mogućnostima sidrenja vlastitog plovila. Mnogobrojne manifestacije, sportske igre, igre za djecu i svečanosti noćne Kanegre boravak na Bujštini čine ugodnijim i ljepšim.