Turistička naselja Južna Dalmacija

Južna Dalmacija je najmanji i najjužniji dio hrvatskog primorja. Pravog zaleđa nema, te je njeno prirodno zaleđe granica sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom, koja na obalnom dijelu ima izlaz na more kod Neuma dug 9 km. Južna Dalmacija obuhvaća područje južno od rijeke Neretve, poluotok Pelješac, do Dubrovačkog područja na jugu hrvatskog primorja gdje graniči sa Crnom gorom u zaljevu Boka kotorska.
Turistička središta u Južnoj Dalmaciji su Dubrovnik, Cavtat, Klek, te poluotok Pelješac. Dubrovnik je sjedište Dubrovačko-neretvatske županije i turističko središte Južne Dalmacije, ali i Hrvatske. Dubrovnik je grad bogate povijesti i kulturne baštine, pa je zato pod zaštitom UNESCO-a. Izniman prirodni okoliš, očuvana kulturna i povijesna arhitektura, ekološki standardi, turistička ponuda Dubrovnika, napravili su da je danas jedan od najposjećenijih gradova na Jadranu. Stari grad je okružen monumentalnim zidinama, dugim 1940 m i visokim 25 m, a najstarija i najpoznatija ulica u Dubrovniku je Stradun. Cavtat se nalazi od Dubrovnika 20-tak km, a poznata je turistička destinacija zbog bogate ponude privatnog smještaja, vila, apartmana, pansiona, kampova i hotela. Klek je mjesto na sjeverozapadnom dijelu zaljeva u blizini Neuma. U blizini Kleka se nalaze naselja Duboka i Komarna sa slikovitim plažama. Zaljev je bogat raznolikom ribom te su mještani poznati po ribolovu. Poluotok Pelješac je uz Istru, najveći na jadranskoj obali. Stanovnici poluotoka se najviše bave vinogradarstvom (proizvodnja Dingača), uzgojom školjaka i ribarstvom, te turizmom. Nudi se smještaj u privatnim kućama - sobe, apartmani, pansion - bed and breakfast, hoteli...Veća mjesta na Pelješcu su Orebić, Trpanj, Ston, Kućište.
Dubrovačko primorje obuhvaća uzak obalni pojas od Stonske prevlake pa do Rijeke dubrovačke. Planinski masiv dinarskih planina, koji se razvija u tri usporedna niza rastući prema unutrašnjosti, predstavlja prirodnu granicu između primorja i Hercegovine. Široj dubrovačkoj okolici poseban čar daju brojni nasadi limuna, naranča te raznovrsnih palma i agava. Mnoge tropske i suptropske biljke i drveće u dubrovački su kraj stoljećima donosili brojni pomorci sa svojim dalekih putovanja. Pred samim ulazom u dubrovačku sjeverozapadnu luku Gruž nalazi se 5 km dubok i između 200-400m širok zaljev, koji zapravo predstavlja potopljeno ušće rijeke Omble - Rijeka dubrovačka.
Otoci u Južnoj Dalmaciji su otok Korčula, otok Mljet, otok Lastovo, Elafitski otoci. Turizam na otoku Korčuli ima dugu tradiciju, a mještani se bave uglavnom vinogradarstvom, ribarstvom i turizmom. Duž obale Korčule nižu se naselja: grad Korčula, Lumbarda (poznata po svojim pješčanim plažama), Brna, Prižba, Vela luka, razne skrivene i netaknute uvale - najpoznatija je Punpnatska Luka, dok su u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Blato. Prema predaji sa Korčule je poznati moreplovac Marco Polo. Otok Mljet je najzeleniji jadranski otok, a trećina otoka spada pod Nacionalni park Mljet. Otok Mljet je proglašen nacionalnim parkom zbog izuzetne prirodne ljepote, bogatstva flore i faune, a brojne plaže, lovišta riba i jastoga i brojni kulturno-povijesni spomenici čine ga vrlo privlačnim turističkim odredištem. Otok Lastovo je od otoka Korčule odijeljen Lastovskim kanalom. Među brojnim vapnenačkim brežuljcima prostiru se kraška polja, a ima nekoliko špilja od kojih je najveća Rača. Uz sjevroistočnu obalu Lastova je niz od 40-tak nenaseljenih otočića i hridi koji se naziva Lastovski arhipelag. Elafitski otoci nalaze se u neposrednoj blizini Dubrovnika sa zapadne strane i zapravo su dubrovački arhipelag, nazvan Elafiti (grčki: jelenji otoci), usko povezani sa Dubrovnikom i njegovom prošlošću. Zbog prirodnih ljepota i klime, Elafitski otoci, su mjesto odmora i uživanja kapetana, pomoraca, vlastele Dubrovačke Republike, a danas turistički vrlo atraktivno područje. U Elefitsku skupinu otoka spadaju otok Šipan, otok Lopud, otok Koločep.