Kuće za odmor Otok Lastovo – najbolje kuće za odmor

Otok Lastovo je stjenovit otok u južnoj skupini dalmatinskih otoka s najvišom točkom na vrhu Hum (415m). Uzak obalni pojas je kamenit, a sam otok je uz otok Mljet najšumovitiji hrvatski otok, koji posjeduje sve karakteristične odlike mediteranskoga podneblja - blage i vlažne zime, a topla, duga i sušna ljeta. Naselje Lastovo na sjeveru i mjesto Uble na jugozapadu otoka povezan je cestom. Stanovništvo se bavi poljoprivredom, uzgojem vinove loze i maslina, pomorstvom, ribarstvom, te u novije vrijeme i turizmom. Kvalitetan smještaj - hotel, privatni smještaj, sobe i apartmani, domaća hrana i dobra vina, te mogućnost rekreacije - jedrenje, surfanje, ronjenje - čine boravak posebno ugodnim.

Otok Lastovo okružuju brojni otočići. Manji otok Prežba povezan je sa otokom Lastovom mostom; na lastovskoj strani je mjesto Pasadur. Između Prežbe i otoka Lastova su dobro zaštičena od bure dva zaljeva: Veliko i Malo jezero. Zapadno od Prežbe je otočić Mrčera (more oko njega je poznato po jastozima) i Kopište, koji na sjeverozapadu ima široku uvalu pogodnu za sidrenje manjih jahti i brodova, a ima pješčane plaže. Sjevernozapadno od otoka Lastova je skupina otoka, među kojima je najpoznatiji Saplun poznat po pješčanim plažama.

Među većim mjestima na otoku Lastovu su: Lastovo, Pasadur, Skrivena Luka i Uble.

Lastovo je glavno i najveće mjesto na otoku. Dosta kuća u samom mjestu je napuštena, ali se u zadnje vrijeme preuređuju za iznajmljivanje apartmana i kuća. Iznad mjesta je tvrđava Glavica, koju su sagradili Francuzi i sa koje se pruža prekrasan pogled na otok Lastovo i otok Korčulu.

Pasadur je naselje na sjeverozapadu otoka Lastova sa zaselkom Podlenga na susjednom otočiću Prežba. Smjestio se u blizini uvala Veliko i Malo jezero.

Skrivena Luka je naselje i istoimena uvala na jugu Lastova. Borova šuma na rtu Struga je pogodna za kampiranje.

Uble je naselje, zaljev i trajektno pristanište na otoku Lastovu. Uble su mlado mjesto nastalo u 20. stoljeću.

29. rujna 2006. godine je hrvatski sabor donio zakon o proglašenje Parka prirode Lastovsko otočje. Lastovsko otočje je jedanaesti park prirode u Hrvatskoj. Njegova ukupna površina iznosi 195,83 km2. Od toga na površinu kopnenog dijela otpada 52,71 km2, dok površina morskog dijela iznosi 143,12 km2. Park prirode obuhvaća svih 44 otoka, otočića, hridi i grebena koji ulaze u sastav općine Lastovo. Najveći u toj skupini  su Lastovo i Sušac. Ovo područje je jedno od najočuvanijih morskih područja u Jadranu. Zbog svih svojih vrijednosti i značajki, ono predstavlja 'prostrano prirodno i dijelom kultivirano područje kopna i mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima'. Zaštitom će se sačuvati njegove baštinjene krajobrazne i kulturne vrijednosti, te biološka i krajobrazna raznolikost, što uključuje pripadajuće more i podmorje.