Apartmani, sobe Nacionalni parkovi Hrvatska

Nacionalni park je veće područje izuzetnih prirodnih kvaliteta, koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili ljudskim korištenjem neznatno izmijenjenih ekosistema. Dopuštena je jedino tradicionalna poljoprivreda i turističko-rekreativna djelatnost. U Hrvatskoj je proglašeno osam nacionalnih parkova. To su: Nacionalni park Brijuni, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Krka, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Mljet, Nacionalni park Risnjak, Nacionalni park Sjeverni Velebit i Nacionalni park Paklenica. Smještaj naših nacionalnih parkova jasno ocrtava i prirodnu raznolikost Hrvatske. Tako su tri parka izrazito planinska - Risnjak, Paklenica, Sjeverni Velebit, tri su otočna - Kornati, Mljet, Brijuni, a dva su jasan primjer bogate krške hidrografije - Plitvička jezera i Krka.
Nacionalni park Risnjak je 1953. godine proglašen Nacionalnim parkom. Značaj Nacionalnog parka Risnjak je u tome da se na neveliku prostoru, zahvaljujući čvorišnom prostoru Gorskog kotara, prepliću razni klimatski utjecaji: oštra alpska klima, blago podneblje Jadrana, kontinentalne odlike Panonske nizine i gorska svježina Dinarida. Risnjak ima značajnu ulogu u zdravstvenom turizmu i posebno je atraktivan za izlete - planinska klima, tereni za zimske sportove, planinske staze, lov i ribolov.
Nacionalni park Paklenica nalazi se u zaleđu Starigrada i obuhvaća dva kanjona, Veliku i Malu Paklenicu. Nacionalni park Paklenica je veličanstven krški fenomen, a strme strane kanjona visoke su i do 400m. Paklenica je prostor jedinstvenog i neobičnog dodira mora i planine, bogata šumama bukve i crnog bora, špiljama i jamama. Na prostoru Nacionalnog parka Paklenice od morske obale pa do najviših vrhunaca Velebita raste oko 800 biljnih vrsta. Od toga je 40-ak endema, biljaka uske rasprostranjenosti.
Nacionalani park Sjeverni Velebit proglašen je 1999. godine kao osmi i najmlađi Nacionalni park u Hrvatskoj. Najimpresivniji dijelovi Nacionalnog parka Sj. Velebit su Rožanski i Hajdučki kukovi.
Nacionalni park Kornati je otočna skupina od 140 otoka, otočića i grebena. Zbog izuzetne razvedenosti obale, brojnih uvala, čistoga mora, akvatorija bogatog ribom, Nacionalni park Kornati su pravi raj za nautičare i ljubitelje robinzon turizma.
Otok Mljet je najzeleniji jadranski otok, a trećina otoka spada pod Nacionalni park Mljet. Otok Mljet je proglašen nacionalnim parkom zbog izuzetne prirodne ljepote, bogatstva flore i faune, a brojne plaže, lovišta riba i jastoga i brojni kulturno-povijesni spomenici čine ga vrlo privlačnim turističkim odredištem. Fenomen sustava jezera proslavio je otok Mljet širom svijeta.
Nacionalni park Brijuni proglašen je 1983.god., a sastoji se od 14 otoka i otočića od kojih su najrazvedeniji su Veliki Brijuni i Mali Brijuni. Obale su uglavnom niske i kamenite, ali lako pristupačne, a ima i pješčanih i šljunkovitih uvala. Par hotela smješteno je na otoku te nude potpunu uslugu i miran odmor. Ljubitelji golfa mogu uživati u prirodi i igri. Proći Brijune biciklom ili jašući poseban je doživljaj.
Nacionalni park Plitvička jezera je najveći i najstariji nacionalni park te jedan od najpoznatijih europskih parkova i prirodni spomenik koji se nalazi na Popisu svjetskog nasljeđa UNESCO-a. To je šumovit planinski kraj kroz koji se niže 16 jezera i jezerca. Uz mnogobrojne vrste ptica i sitne divljači, u Parku ima srna, medvjeda, divljih svinja i divljih mačaka, a u vodama pastrva. Nacionalni park Plitvička jezera su poznato turističko odredište i izletište.
Nacionalni park Krka prostire se površinom od 142 m2, a rijeka Krka je krški fenomen, koja, probijajući se prema moru, oblikuje brojna jezera, slapove i brzace. Na otoku Visovcu na istoimenom jezeru, između dva najljepša slapa – Roškog slapa i Skradinskog buka – nalazi se franjevački samostan. Među sisavcima najvrijednija je fauna šišmiša, koja sadrži 18 vrsta, uglavnom ugroženih ili pred izumiranjem u Europi.
Hrvatska se može pohvaliti velikim brojem prirodnih ljepota i netaknute prirode. U okolici nacionalnih parkova zasigurno ćete pronaći smještaje u apartmanima i sobama obiteljskih kuća, te pansionima. Manji hoteli i lovačke kuće nude smještaj sa svom dodatnom ponudom: restorane, konobe, rekreaciju. Ističe se lovni turizam, jahanje, ribolov.. Seoski turizam sa ponudom smještaja i prehrane, sve više privalči strane goste koji su prepoznali kvalitetu.