Apartmani, sobe Dugi otok

Apartmani i sobe za iznajmljivanje, smještaj kod privatnih iznajmljivača Dugi otok pružaju gostima mogućnost smještaja po mjeri svakog gosta. Ljubaznost domaćina za vaš nezaboravni odmor u apartmanu ili sobi u privatnom smještaju. Bilo da ste u potrazi za modernim apartmanom, privatnim smještajem uz more, apartmanom na skijalištu… Nudimo vam velik izbor apartmana, soba u privatnom smještaju Dugi otok. Pretraga i rezervacija apartmana je vrlo jednostavna. Pretražite našu ponudu apartmana i soba za Dugi otok i pronađite smještaj koji najbolje odgovara vašim zahtjevima i željama. Izaberite svoj apartman, sobu, rezervirajte smještaj i provedite opuštajući odmor na destinaciji Dugi otok.

Dugi otok je svojom površinom od 114,44 km2 najveći otok zadarske skupine. Dug oko 45 km, vrlo razvedene obale na oba svoja kraja, raznolika vegetacijskog pokrova, zasigurno je jedan od najljepših i najslikovitijih dalmatinskih otoka. Između gorskih lanaca prostiru se kraška polja, kao primjerice Velo jezero, Arnjevo polje, Stivanje polje, Sridnje polje, Glavočevo... Na Dugom otoku nema površinskih tokova i izvora, izuzevši poneku vrulju, ali ima podzemnih voda. Zapadna je obala strma i visoka, a ostale su obale položitije, s nizom uvala, među kojima se ljepotom i osobitošću ističu Solišćica (Soline), Pantera (Veli Rat) i Telašćica (kod Sali), te brojni otočići: Golac, Bršćak, Magarčić, Luški, Lagnići, Utra, Katina i dr. Na sjeverozapadnom dijelu otoka pješčana je plaža Saharun.
Naselja na Dugom otoku smještena su uz rubove polja ili kraj mora sa sjeveroistočne strane Dugog otoka. Najveće naselje na Dugom otoku je Sali, a potom slijede Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove, Božava, Soline, Veli Rat, Polje i Verunić.
Sali je najveće i najjužnije mjesto na Dugom otoku. Kao i većina naselja na otocima, prva se naselja razvijaju podalje od mora. Mjesto danas čine stariji dio, zvan Selo, te noviji dio, Porat. Iako je uobičajen naziv mjesta Sali, mještani ga zovu Sale. Jednako kao i Komižani na Visu, i Saljeni su, zbog ribom bogata okolna mora i blizine Kornata, od davnina poznati ribari. Sali su ulaz u Park prirode Telašćica i Nacionalni park Kornati. Među zaštićene krajolike Republike Hrvatske uvršteno je obližnje Saljsko polje, kultivirani prostor s maslinikom, površine 240 hektara. Uz Sali, se veže tisućljetna ribarska tradicija, a danas joj se dodaje turizam. Uz kvalitetan smještaj – apartmani, sobe i pansioni, čisto more, vrsnu ugostiteljsku ponudu, postoji mogućnost za sportove na vodi, osobito za organizirano ronjenje. Posebno je atraktivno Saljsko turističko ljeto kada se održavaju poznate Saljske užance na kojoj se na osebujan način turistima dočarava mjesna tradicija i običaji i koja u Sali dovodi stotine nautičara.
Park prirode Telašćica je duboko uvučena uvala bez naselja na jugoistoku Dugog otoka. Duga je oko 8,2 km a široka između 160 i 1800 m. To je, bez dvojbe, jedna od najljepših i najvećih uvala na hrvatskom dijelu Jadrana, koja je 1980. godine proglašena Parkom prirode. Iz zapadnog dijela Telašćice vodi staza do mjesta Sali. Uz uvalu Telašćica, samo 300 m od mora, nalazi se morsko jezero Mir, jedino takvo na hrvatskoj obali. Morska voda cirkulira pukotinama ispod stijena od pločastog vapnenca. Jezero Mir se ljeti dobro ugrije i inače je kupanje u jezeru osobito preporučljivo reumatičarima. Nedaleko jezera, s južne strane Telašćice, uzdižu se jedinstveni klifovi (strme stijene), koje se okomito sunovraćaju u more. Protežu se 11 km u dužinu, a iznad morske se površine okomito uzdižu i do 166 m.
Zaglav je mjesto s trajektnom lukom i 3 km je udaljen od mjesta Sali. Iz ovdašnjeg se pristaništa održavaju veze sa Zadrom. Kako u Zaglavu pristaju trajekti, prvo je otočno mjesto s kojim se susreću brojni gosti. Čisto more, ponuda domaće hrane, tihi ugođaj čine Zaglav odredištem onih koji vole miran odmor.
Žman je selo s malom lučicom u uvali Žmanšćica. Kako su u blizini plodna polja, pansionskim gostima nudi se domaća hrana, pa je Žman pogodan za miran obiteljski odmor. U blizini sela su periodična kraška jezera Veliko i Malo jezero, koja od jeseni do proljeća preplavljuju obrađeno tlo i vinograde. Žmanci su imali jednu od najstarijih uljarskih zadruga u Dalmaciji (1905. godina).
Iznad mjesta Luka diže se najviši otočki vrh Vela Straža (337 m). U blizini su tri špilje od kojih je najljepša Kozja peć, s dvoranom dugom 30 metara i bogatim špiljskim ukrasima.
Savar je selo u središnjem dijelu Dugog otoka, na uzvisini od 62 m. No, noviji dio mjesta je u Portu, gdje je i pristanište. Danas uvalu pred Savarom zatvara nekadašnji otočić, nasipom spojen sa kopnom.
Brbinj je maleno naselje okruženo borovima, maslinicima i vinogradima. Na lokalitetu Utra tragovi su solana i skladišta soli. Najveća proizvodnja soli dosegnuta je 1370. god., kada je ovdje bila 51 solana, kako se zvala svaka kućica gdje se sol proizvodila.
Dragove je mjesto najudaljenije od mora. Mjesto se nalazi na brdu, uz rub manjeg plodnog polja. Do prve uvale Bukašinj je oko 400 m.
Okružena borovima i maslinicima, na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka smjestila se Božava. Smještena u pitomoj uvali, Božava je prekrasno mjesto za ugodan odmor. Najrazvijenije je turističko mjesto na Dugom otoku, s hotelskim kompleksom i brojnim ugostiteljskim objektima – restorani, konobe i caffe barovi. Božava je čuveno ronilačko središte sa školom ronjenja.
Soline su jedno od najstarijih naselja na sjeverozapadnoj strani Dugog otoka, a ime je dobilo prema solanama koje su tu postajale. Soline su smještene u dubokom zaljevu i pogodne su za morske ugođaje – kupanje, ronjenje. Južno od mjesta je pješčana plaža uvala Saharun, okružena šumicom.
Veli Rat i Verunić su dva sela na krajnjem sjeverozapadnom kraju Dugog otoka, smještena u uvali Čuna, koju uski kanal spaja sa zaljevom Pantera. S jedne strane uvale je naselje Veli Rat, a s druge Verunić. Borove šume, pješčana plaža i bistro more mamac su za ljubitelje nenarušene prirode. Cijeli je ovaj dio Dugog otoka bogat ribom te pogodan za nautički turizam. Nedaleko od mjesta nalazi se svjetionik Veli Rat, podignut 1848. godine. Pučinski je portir Dalmacije, vidljiv sa 18 milja udaljenosti.
U najstarijoj sačuvanoj povijesnoj ispravi o ribarstvu na hrvatskim dalmatinskim prostorima, načinjenoj 995. godine, spominje se Dugi otok i ribarstvo u njegovoj uvali Telašćici. Godine 1524. žitelji tog otoka srdelu su i drugu plavu ribu lovili «na luč». O izuzetnom značenju ribolova za ljude ovog otoka svjedoči i odluka mletačkih vlasti iz 1684. god, kojom su dvije bojne galije pod zapovjedništvom braće Nikole i Petra Corponesea upućene u dugootočki akvatorij sa zadatkom da ribare zaštite od mogućih gusarskih napada.